PRAVO i Građanska pravda = AA+

19/01/2026

https://www.vecernji.hr/amp/vijesti/tko-sve-moze-biti-osloboden-placanja-dugova-1925823

U šest godina Fina poslala 238.095 prijedloga za provedbu jednostavnog postupka stečaja potrošača

15/01/2026

10/01/2026

Kao poslodavac se dužni štititi osobne podatke zaposlenika, a zaposlenik koji izradi račun u softwareu se mora upisati njegov oib, a taj oib ode eračunom na fisk app, tamo uvid imaju ostali iz tvrtki koji su primatelj računa. A to mogu biti svi u firmi, računovodstvo.. i tko zna tko još.. a mi trebamo što? sami faktuirati? OIB je tajni podatak a na kraju curi na sve strane. Mail sam uputila AZOP-U
Poštovani,
obraćamo vam se kao voditelj obrade osobnih podataka te implementator informacijskih sustava za izdavanje i razmjenu e-računa u Republici Hrvatskoj, s molbom za službeno pojašnjenje zakonitosti i obveza postupanja u nastavku opisanom slučaju.
U okviru nove Fiskalizacije 2.0 i sustava e-računa, kroz FiskAplikaciju i prateće XML poruke, obvezno se prenosi OIB zaposlenika (operatera) koji je izdao račun. Taj podatak postaje sastavni dio elektroničke poruke (XML) koja se dostavlja, osim poreznoj:
primatelju e-računa,
svim ovlaštenim korisnicima primatelja (npr. računovodstveni servisi, knjigovodstveni uredi),
te potencijalno svim zaposlenicima primatelja koji imaju pristup sustavu za zaprimanje i obradu e-računa.
Svjesni smo da:
poslodavac ima zakonsku obvezu voditi evidenciju OIB-a zaposlenika,
OIB predstavlja osobni podatak koji podliježe zaštiti prema GDPR-u,
obrada osobnih podataka zaposlenika mora biti ograničena, svrhovita i dostupna isključivo ovlaštenim osobama.
Međutim, u ovom slučaju dolazimo u situaciju da:
država propisuje obvezno uključivanje OIB-a zaposlenika u fiskalizacijske i e-račun XML poruke,
bez tog podatka nije moguće zakonito izdavanje računa,
poslodavac nema kontrolu nad time tko, kada i u kojem opsegu ima pristup tom osobnom podatku kod primatelja e-računa,
niti ima mogućnost tehničkog ograničenja daljnje dostupnosti tog podatka unutar sustava trećih strana.
S obzirom na navedeno, molimo vas za pojašnjenje sljedećeg:
Na kojem se pravnom temelju (GDPR članak) smatra zakonitom ovakva distribucija OIB-a zaposlenika prema trećim osobama?
Smatra li se u ovom slučaju država (zakonodavac / nadležno tijelo) voditeljem obrade ili zajedničkim voditeljem obrade osobnih podataka?
Koje konkretne obveze zaštite osobnih podataka u ovom scenariju ima poslodavac, s obzirom na to da:
ne može izbjeći obradu,
ne može ograničiti daljnju dostupnost podataka,
niti ima uvid u razinu pristupa kod primatelja?
Postoji li obveza dodatnog informiranja zaposlenika ili vođenja posebne evidencije obrade za ovu vrstu obvezne razmjene podataka?
Smatra li se ovakva obrada razmjernom načelu minimizacije podataka, s obzirom na to da je OIB zaposlenika vidljiv i subjektima koji nemaju zakonsku potrebu za tim podatkom?
Napominjemo da nam je cilj postupati u potpunosti u skladu sa zakonodavstvom, ali trenutačno postoji pravna i praktična nejasnoća između obveze postupanja prema fiskalnim propisima i obveze zaštite osobnih podataka zaposlenika.
Zahvaljujemo unaprijed na vašem tumačenju i smjernicama.

02/07/2025

https://www.facebook.com/share/p/19auyhuHTC/

Arbitražni Tribunal Međunarodnog centra za rješavanje ulagačkih sporova (ICSID) je 30. lipnja 2025. donio arbitražni pravorijek u arbitražnom predmetu Société G

30/05/2025

ARBITRAŽNA AGENCIJA
www.gradjansko-pravo.eu
POZIV DA NAM SE JAVITE
SVIM OŠTEĆENIM I ZAKONSKI NEDOZVOLJENIM RADNJAMA OD STRANE TVRTKI;
- CREDITARIA,
- CASH EXPERT
- CREDIT POINT
- ALFA CREDIT
- EVO CASH
- B2 KAPITAL
- EOS MATRIX
- INKASO
- SVEA EKONOMI
Poštovani, obzirom da ste konstantno pod prijetnjama i kršenju dolje spomenutog Kaznenog zakona, Nametljivo ponašanje i Zlouporabom položaja i ovlasti.
Obavještavamo vas da nam se javite na slijedeće komunikacijske kanale;
- www.gradjansko-pravo.eu
- [email protected]
- [email protected]
- Face; Dragec AlgorithmAgency-plus / inbox
- Face; PRAVO i Građanska pravda=AA+ / inbox

U razgovoru sa Državnim odvjetništvom i Ministarstvom unutarnjih polova i detaljno opisanom protuzakonitom komunikacijom, ponašanjem, te ispisanim prikazom komunikacije (telefonskih brojeva i količine poziva prema obitelji, poslodavcima, susjedima i ostalima) prema svima koji su ovjerili kod bilježnika zapise, a i svu snimljenu telefonsku komunikaciju, tako i pohranjenu komunikaciju putem poruka.
POZIVAMO sve kojima su gore spomenuti poslali poslodavcima pismena i vršili pritisak prema poslodavcima da im se uplaćuje direktno bez obzira što su u redu čekanja i što poslodavac izvršava svoju zakonsku normu i uplaćuje na ovršeni račun i zaštićeni račun, znači zahtjevaju da se ovršenima uskraćuje osobni dohodak više nego što je zakonom dozvoljeno. Donosimo dio Ovršnog zakona koji je jasan što se tiče ovrhvoditelja i poslodavca;
Ukoliko poslodavac zaprimi Zahtjev za ustegu na plaći, a uz taj Zahtjev nije dostavljen ovjereni/potvrđeni IZVORNIK ovršne isprave prema čl. 202. OZ-a, i pripadajuća ovjerena originalna dokumentacija = Ugovor o cesiji i pripadajući Aneksi (ili ovjereni prijepis/preslika istih) i iz kojih je NEDVOJBENO I RAZVIDNO da se tražbina koja se potražuje odnosi na zaposlenika (propisano čl. 32. OZ-a), poslodavac ne snosi nikakvu odgovornost (štetu) UKOLIKO SE OČITOVAO (odgovorio) pošiljatelju Zahtjeva za ustegu da po zaprimljenoj dikumentaciji ne može postupati i navesti razloge, te zatražiti da se dostavi dokumentacija koja nedostaje, a kojom NOVI VJEROVNIK treba dokazati svoju aktivnu legitimaciju i nedvojbenost na koga se odnosi tražbina kao i izvod iz poslovnih knjiga (knjigovodstvenu karticu) kako bi dokazao iznos tražbine koju je otkupio i koju potražuje.

Naime, prema čl. 32. OZ -a, ukoliko poslodavac iz zaprimljene dokumentacije ne može nedvojbeno i razvidno utvrditi da se potraživanje odnosi na zaposlenika i da NOVI vjerovnik ima aktivnu legitimaciju, to će utvrđivati sud u parničnom postupku koji treba pokrenuti ovrhovoditelj i pred sudom dokazati svoje potraživanje, što nikako nije trošak ili krivnja poslodavca.

Prije svega, valja napomenuti da je poslodavac dužan provoditi Rješenje o ovrsi UKOLIKO NE ISPLAĆUJE PLAĆU NA RAČUN, a što je propisano čl. 197. st. 1. OZ-a.
Iznimke su navedene u st. 2. istog članka, a to je ovrha radi:
- namirenja tražbine po osnovi zakonskoga uzdržavanja,
- naknade štete nastale po osnovi narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnosti i
- naknade štete po osnovi izgubljenoga uzdržavanja zbog smrti davatelja uzdržavanja
Ukoliko POSLODAVAC zaprimi Zahtjev za provedbu Rješenja o ovrsi, rješenje se ne odnosi na iznimke iz čl. 197. st. 2. OZ-a, TREBA SE OČITIVATI I ODGOVORITI da zaposleniku isplaćuje plaću na račun, te da kako se ne radi o iznimkama iz čl. 197. st. 2. da nije dužan provoditi dostavljeno Rješenje o ovrsi i isto vratiti pošiljatelju.
Poslodavac ovrhu na plaći provodi na način da naplati administrativnu zabranu (Izjave o zapljeni po pristanku dužnika) koje je ranije zaprimio, te može ukupno ustegnuti iznos koji je zakonski propisan, tj. vjerovniku koji je zatražio naplatu temeljem Rješenje o ovrsi, može isplatiti iznos koji bi inače uplatio na redovni račun, a na zaštićeni uplaćuje iznos koji je zakonski propisan, tj. 868 €.

Poslodavac uplaćuje iznos na redovni račun jedino ukoliko provedbom/ustegom svih zabrana/ovrha na plaći preostane iznos do zakonski zaštićenog dijela primanja koji je zaštićen i uplaćuje se na zaštićeni račun.

Ukoliko poslodavac nije upoznat sa odredbama Ovršnog zakona te postupi prema Zahtjevu za provedbu Rješenja o ovrsi na plaći temeljem čl. 284. na koji se ovrhovoditelj poziva, ovršenik ima pravo na pravni lijek iz čl. 284. st. 5. OZ-a:

NAPOMENA: ako je provođenje rješenja o ovrsi započeto prije 2014. (prije izmjene Zakona), na te ovrhe se navedeno ne odnosi, tj. nastavlja se kako se radilo do te godine.

Vaš poslodavac je u debelom prekrsaju u koliko nije trazio vasu privolu da vam se skida sa osobnog dohotka dodatno uz Finu.
UPOZORAVAMO na kršenje;
- Ovršnog
- Kaznenog zakona
- Preporuke Vijeća Europe, koja je stavila pod kaznenopravnu zaštitu novi oblik društveno neprihvatljivog ponašanja koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013. u Kazneni zakon

U skladu s preporukama Vijeća Europe, pod kaznenopravnu zaštitu stavljeni su novi oblici društveno neprihvatljivog ponašanja pa je tako Kaznenim zakonom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013., u naš kaznenopravni sustav uvedeno novo kazneno djelo – nametljivo ponašanje. Uvođenjem tog kaznenog djela želi se postići što veća zaštita osoba koje trpe razne oblike neprihvatljivog ponašanja, a kojima se utječe na psihofizičko stanje žrtve.
Slijedom poštivanja preporuka Vijeća Europe, Republika Hrvatska je donesla odluku i implementirala u KAZNENI ZAKON te objavila u Narodnim novinama br. 125 07.11.2011 Kazneni zakon u Članaku 140., kojeg citiram
Zlouporaba položaja i ovlasti
Članak 291.
Narodne novine br. 125 07.11.2011 Kazneni zakon: Članak 291.
kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 291., stavak 2. KZ-a,
zlouporabe položaja i ovlasti iz čl. 337., stavak 1.,2. i 4. KZ-a iz 97 god.,
prijevare u gospodarskom poslovanju iz čl. 247. stavak 2. KZ-a,
zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju iz čl. 246. stavak 2. KZ-a,
ovjeravanja neistinitog sadržaja iz čl. 281., stavak 1. i 2. KZ-a,
krivotvorenja službene ili poslovne isprave iz čl. 279., stavak 1. i 2. KZ-a,
krivotvorenja isprave iz čl. 278., stavak 1., 2. i 3. KZ-a,
(1)Službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2)Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.
NAMETLJIVO PONAŠANJE
Članak 140.
(1) Tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom uspostavi ili nastoji uspostaviti neželjeni kontakt ili je na drugi način zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba,
kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.
(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka počinjeno u odnosu na sadašnjeg ili bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga ili isto spolnog partnera, osobu s kojom je počinitelj bio u intimnoj vezi ili prema djetetu,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.
(3) Kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka progoni se po prijedlogu, osim ako je počinjeno prema djetetu.
Očito je da djelatnicI gore navedenih tvrtki čine Kaznena djela agresivnim ponašanje prilikom poziva prema vama dužnicima i ovršenicima, i poslodavcima, a kaznena djela su navedena u stavku 1, Članka 140 Kaznenog Zakona Republike Hrvatske.
Grubo kršeći sigurnost i osjećaj straha vas dužnika i ovršenika, te trpljenje izuzetno opasnog načina komunikacije i neprihvatljivog oblika ponašanja i komuniciranja, a to neprihvatljivo ponašanje izuzetno loše utječe na psihofizičko stanje vas dužnika i ovršenika kao žrtve navedenog Kaznenog djela.
Napominjem da kao poslodavac te nadređeni rukovoditelj i direktor gore navedenih tvrtki i djelatnika koji ste im dozvolili takvo neprihvatljivo ponašanje ili možda čak i naredili da se tako ponašaju u prekršaju koji je naveden u Kaznenom zakonu.
STOGA POZIVAM SVE KOJI SU PROŠLI TROTURU TIH AGENCIJA DA SE JAVE TE DA POKRENEMO KOLEKTIVNU TUŽBU

Građansko pravo pruža pravnu pomoć žrtvama sustava i štetnih ugovora, te posreduje u parničnim postupcima radi odštete. Kroz edukaciju o financijskoj pismenosti i suradnju s medijima jačamo pravnu sigurnost građana te se borimo protiv korupcije i kršenja ustavnih prava.

04/03/2025

https://www.poslovni.hr/hrvatska/od-danas-na-snazi-korisna-usluga-za-sve-gradane-potpuno-je-besplatna-4474302?utm_source=VecernjiFacebook&utm_medium=post&utm_campaign=InternaRazmjena

Upravni kompas osnovan je 2023., a pod mentorstvom profesora budući pravni stručnjaci pronalaze konkretne odgovore na pitanja građana vezana uz lokalnu razinu ili razinu javne vlasti, usmjeravaju ih i izrađuju smjernice za daljnje postupanje. Oko svakodnevnih životnih situacija poput onih kome ...

26/02/2025

Pravna nadležnost u slučajevima potrošača unutar EGP-a

Razumijevanje pravne nadležnosti za slučajeve potrošača unutar Europskog gospodarskog prostora (EGP) ključno je i za potrošače i za poduzeća koja su uključena u prekogranične transakcije. EU je uspostavio okvir kako bi potrošačima osigurao zaštitu i pristup pravdi bez obzira na to gdje u EU-u kupuju.

Opća načela nadležnosti:
Prema Uredbi Bruxelles I (preinačena verzija) (Uredba (EU) br. 1215/2012), primarno je pravilo da potrošač može tužiti tvrtku pred sudovima vlastitog prebivališta. Ovo je načelo osmišljeno kako bi se zaštitili potrošači, prepoznati kao slabija strana u ugovorima, dopuštajući im da pokrenu pravni postupak u poznatoj jurisdikciji. Suprotno tome, poduzeće može tužiti samo potrošača u prebivalištu potrošača, sprječavajući poduzeća da odvuku potrošače na potencijalno nezgodne inozemne sudove.

Posebna nadležnost za potrošačke ugovore:

Za potrošačke ugovore vrijede posebna pravila:
a. Potrošački ugovori : Ako poduzeće usmjerava svoje aktivnosti u zemlju potrošača ili ondje obavlja aktivnosti, potrošač može odlučiti podnijeti tužbu u svojoj matičnoj zemlji ili tamo gdje tvrtka ima sjedište. Međutim, tvrtka može tužiti potrošača samo u zemlji prebivališta potrošača.
b. Klauzule o isključivoj nadležnosti : Standardne klauzule o nadležnosti u potrošačkim ugovorima općenito nisu provedive osim ako su u korist potrošača ili potrošaču dopuštaju tužbu u svojoj zemlji.

Nadležnost u slučajevima izvan EU:
Kada se radi s dobavljačima izvan EU-a, pravila o nadležnosti EU-a ne primjenjuju se izravno. Umjesto toga, nacionalni zakoni države članice EU-a u kojoj se sud nalazi odredit će nadležnost. Međutim, zaštita prema potrošačkom pravu EU-a još uvijek može biti primjenjiva, posebno ako je ugovor sklopljen unutar države članice EU-a.

Alternativno rješavanje sporova (ADR):
Kako bi se izbjegle složenosti sudskih postupaka, EU promiče izvansudske nagodbe putem mehanizama ADR-a. Osmišljeni su kao jeftine, učinkovite alternative tradicionalnim pravnim postupcima, nudeći rješenja poput posredovanja ili arbitraže za potrošačke sporove. Obično ova ADR rješenja mogu biti potaknuta samo inicijativom potrošača.

Prekogranična provedba:
Priznavanje i izvršenje presuda u potrošačkim slučajevima u različitim zemljama EU-a olakšano je Uredbom Bruxelles I, čime se osigurava da se presuda u jednoj državi članici može izvršiti u drugoj bez potrebe za drugim suđenjem.

Izazovi i razvoj:
Unatoč jasnim propisima, izazovi i dalje postoje, osobito s digitalnim transakcijama gdje određivanje nadležnosti može biti složeno zbog prirode interneta bez granica. Nedavni razvoj zakonodavstva EU-a nastavlja se prilagođavati tim izazovima, poput ažuriranja direktiva o pravima potrošača kako bi se digitalni sadržaj i usluge sveobuhvatnije obuhvatili.

Zaključak:
Pristup EU-a nadležnosti u sporovima s potrošačima naglašava zaštitu potrošača, osiguravajući da potrošači imaju prednost u sporovima s poduzećima, osobito kada oni uključuju prekogranične elemente. Ovaj okvir ne samo da podržava pravnu jasnoću, već i promiče povjerenje potrošača u jedinstveno tržište osiguravajući pristup pravdi u lokalnom okruženju. Međutim, s razvojem trgovine, posebno online, EU bi trebala kontinuirano revidirati i ažurirati svoj pravni okvir kako bi se prilagodila novim okolnostima.

28/08/2024

OBZIROM NA ČESTE UPITE (u inbox) I PROBLEME SA "AGENCIJAMA" PREPORUČAM DA SVAKO PROČITATE DOLJE NAVEDENI TEKST

U skladu s preporukama Vijeća Europe, pod kaznenopravnu zaštitu stavljeni su novi oblici društveno neprihvatljivog ponašanja pa je tako Kaznenim zakonom koji je stupio na snagu 1. siječnja 2013., u naš kaznenopravni sustav uvedeno novo kazneno djelo – nametljivo ponašanje. Uvođenjem tog kaznenog djela želi se postići što veća zaštita osoba koje trpe razne oblike neprihvatljivog ponašanja, a kojima se utječe na psihofizičko stanje žrtve.
Slijedom poštivanja preporuka Vijeća Europe, Republika Hrvatska je donesla odluku i implementirala u KAZNENI ZAKON te objavila u Narodnim novinama br. 125 07.11.2011 Kazneni zakon u Članaku 140., kojeg citiram

Nametljivo ponašanje
Članak 140.
(1) Tko ustrajno i kroz dulje vrijeme prati ili uhodi drugu osobu ili s njom uspostavi ili nastoji uspostaviti neželjeni kontakt ili je na drugi način zastrašuje i time kod nje izazove tjeskobu ili strah za njezinu sigurnost ili sigurnost njoj bliskih osoba,

kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.

(2) Ako je djelo iz stavka 1. ovoga članka tt počinjeno u odnosu na sadašnjeg ili bivšeg bračnog ili izvanbračnog druga ili istospolnog partnera, osobu s kojom je počinitelj bio u intimnoj vezi ili prema djetetu,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora do tri godine.

(3) Kazneno djelo iz stavka 1. i 2. ovoga članka tt progoni se po prijedlogu, osim ako je počinjeno prema djetetu.

Razvidno je da je vaša djelatnica počinila Kazneno djelo prilikom zadnjeg poziva prema meni, koje sam naveo u stavku 1, Članka 140 Kaznenog Zakona Republike Hrvatske. Grubo kršeći moju sigurnost i osjećaj straha, te trpljenje izuzetno opasnog načina komunikacije i neprihvatljivog oblika ponašanja i komuniciranja, a to neprihvatljivo ponašanje izuzetno loše utječe na psihofizičko stanje mene kao žrtve navedenog Kaznenog djela.

Napominjem da ste i vi kao poslodavac te nadređeni rukovoditelj tvrtke, gore navedene djelatnice koji ste joj dozvolili takovo neprihvatljivo ponašanje ili možda čak i naredili joj da se tako ponaša u prekršaju koji je naveden u kaznenom zakonu i to;
Zlouporaba položaja i ovlasti
Članak 291.
Narodne novine br. 125 07.11.2011 Kazneni zakon: Članak 291.
(1)Službena ili odgovorna osoba koja iskoristi svoj položaj ili ovlast, prekorači granice svoje ovlasti ili ne obavi dužnost pa time sebi ili drugoj osobi pribavi korist ili drugome prouzroči štetu,
kaznit će se kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.
(2)Ako je kaznenim djelom iz stavka 1. ovoga članka pribavljena znatna imovinska korist ili je prouzročena znatna šteta,
počinitelj će se kazniti kaznom zatvora od jedne do deset godina.

Građansko pravo pruža pravnu pomoć žrtvama sustava i štetnih ugovora, te posreduje u parničnim postupcima radi odštete. Kroz edukaciju o financijskoj pismenosti i suradnju s medijima jačamo pravnu sigurnost građana te se borimo protiv korupcije i kršenja ustavnih prava.

12/07/2024

SJAJNE VIJESTI SA SUDA EU I VRHOVNOG SUDA RH KOJI JE POTVRDIO PUNU PRIMJENU PRAVA UNIJE!

Zagreb, 12. srpnja 2024.

Sud EU donio je dvije važne presude koje se tiču konkretno Republike Hrvatske, a to su presude C-312/23 i C-554/21 i dr. te je Vrhovni sud RH promptno reagirao i javno potvrdio 11.7.24. da će u potpunosti primjenjivati pravo Unije, što nas opravdano ispunjava optimizmom vezano za skorašnju odluku o konvertiranim kreditima koja još uvijek nije donesena!

Presudom C-312/23, koju je inicirala Addiko banka putem Upravnog suda u Zagrebu, odlučeno je 27. svibnja 2024. da banke moraju dostaviti sve podatke koje njihovi klijenti zatraže, a koje banke vode u svojim knjigama. Konkretno, to znači da banke moraju dostaviti potrošačima podatke o kreditu potrebne za njihove tužbe. Poznato je kako su neke banke, između ostalih Addiko banka, pokušavale izbjeći obvezu dostavljanja kopija ugovora o kreditu, prometa po kreditu i obavijesti o promjenama kamatnih stopa, pa im je najprije AZOP naložio da to moraju učiniti, a sada je o tome na kraju odlučio i Sud EU.

Druga važna presuda od 11. srpnja 2024. po trima spojenim predmetima sličnog sadržaja, C-554/21, C-622/21 i 727/21, govori o usklađenosti prava Unije s načinom rada sudske evidencije na hrvatskim sudovima.

Ukratko, dosadašnji način rada sudske evidencije na hrvatskim sudovima je takav da u slučaju kada neko sudsko vijeće donese odluku drugačiju od odluke nekog prijašnjeg vijeća, sudac evidentičar ne dopušta otpremu takve presude, nego čini jednu od dviju mogućnosti:

1. Dostavlja presudu vijeću natrag na doradu.

2. Traži organiziranje sjednice odjela o određenom pravnom shvaćanju.

Sud EU odlučio je da takva sudska praksa nije u skladu s pravom Unije te je, ukratko, odlučio sljedeće:

1. Sudac evidentičar nema pravo vraćati odluku te niti cijeli odjel nema pravo pravnim shvaćanjem mijenjati već donesenu odluku.

2. Odluka bilo kojeg vijeća mora biti otpremljena i objavljena, bez obzira što je drugačija nego prijašnje odluke.

3. I dalje je moguće donositi pravna shvaćanja, ali se na temelju njih mogu donositi samo nove presude, a ne i mijenjati već donesene presude.

Zašto je to sada sve skupa važno za potrošače? Pa zbog pravnog shvaćanja VSRH o pravu na obeštećenje potrošača koji su konvertirali kredite.

Sjetimo se da je u prosincu 2022. bila organizirana sjednica cijelog Građanskog odjela VSRH, jer su prethodno tri različita vijeća donijela tri različite odluke, jedna je bila u korist potrošača, druga je bila u korist banaka, i treća je bila kompromisna, gdje bi potrošači imali pravo samo na zatezne kamate, ali ne i na glavnicu obeštećenja. Ta sjednica bila je neuspješna, i pravno shvaćanje nije doneseno odnosno nikada nije objavljeno, jer je upravo sudska evidencija zatražila doradu.

Prema stavu Suda Unije, sve te tri odluke morale su biti objavljene, i tek nakon toga je VSRH mogao radi budućih odluka donijeti ujednačeno pravno shvaćanje. Drugim riječima, sudska procedura u Hrvatskoj nije usklađena s pravom Unije, i morat će se ubuduće uskladiti na opisani način.

Što to sada znači za same konverzije, ne možemo tvrditi, ali možemo pretpostaviti da će Vrhovni sud RH sada morati organizirati novu sjednicu Građanskog odjela VSRH ili proširenog vijeća i konačno ujednačiti pravno shvaćanje, i to prije nego ijedno drugo vijeće donese neku novu odluku.

U međuvremenu su moguće nove odluke različitih vijeća, koje se mogu zaustaviti samo prekidom svih takvih postupaka do donošenja pravnog shvaćanja.

Druga mogućnost jest da se stvar prepusti kaosu, i da svako vijeće donosi odluke kakve hoće, pa će jedni odlučivati da potrošači imaju pravo, drugi da nemaju, a treći će im suditi samo pravo na zatezne kamate. Takav način djelovanja Vrhovnog suda ne čini nam se mogućim.

Krajnje je vrijeme da se to pitanje konvertiranih kredita konačno riješi ujednačavanjem sudske prakse potrebnim pravnim shvaćanjem Građanskog odjela VSRH!

U konačnici pozdravljamo priopćenje Vrhovnog suda RH kako će provoditi pravna shvaćanja Suda Europske unije, jer se time zapravo ukazuje na to da će VSRH presude Suda Europske unije primijeniti i kod utvrđivanja prava na obeštećenje potrošača koji su konvertirali svoje kredite, a Sud Unije je već triput bio jasan po tomu pitanju – potrošači sa zakonskim konverzijama imaju pravo na obeštećenje.

11/07/2024

BANKE DUGUJU POTROŠAČIMA ZA NAPLAĆENE ULAZNE NAKNADE OKO 600 MILIJUNA EURA!

Zagreb, 10. srpnja 2024.

I treće vijeće Vrhovnog suda RH, u sastavu sudaca Željka Pajalića predsjednika vijeća, Renate Šantek članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice, mr. sc. Igora Periše člana vijeća, Željka Šarića člana vijeća i Josipa Turkalja člana vijeća, donijelo je 3. travnja 2024. presudu Rev 1051/2023 koja je identična odlukama prethodnih dvaju vijeća po pitanju ništetnosti ulaznih naknada za obradu potrošačkih kredita. Sva ta vijeća VSRH odlučila su da su ugovorene naknade za obradu kredita nepoštene i moraju se vratiti potrošaču koji to tužbom zatraži uz obračun zateznih kamata od dana kada je naknada naplaćena.

Potrošač iz Otočca osim utvrđenja ništetnosti sud naložio Erste banci vratiti tu naknadu zajedno sa zateznim kamatama koje teku od dana naplate naknade uz plaćanje nastalih sudskih troškova tužitelju.

Ukupno je Erste banka već uplatila tužitelju po pravomoćnosti presude u prosincu 2022. zajedno sa zateznim kamatama oko 2.000 eura te je platila još i 600 eura sudskih troškova.

Važno je reći i to da ukupne zatezne kamate iznose oko 150 % iznosa naknade.

Bitna obrazloženja takve presude bila su sljedeća:

1. Odredba ugovora o kreditu koja se odnosi na obvezu plaćanja naknade za obradu i odobravanje kredita, nepoštena je zbog toga jer se o njoj nije pojedinačno pregovaralo te nije jasno i nedvosmisleno tužitelju kao potrošaču prezentirano u čemu se sastoje stvarni troškovi banke koji se podmiruju iz te naknade (konkretne usluge, troškovi i dr.).

2. Imajući u vidu da je tužitelj kao potrošač pri sklapanju ugovora bio ograničen uvjetima iz ponude banke, kao i za ostale ugovorne odredbe (npr. o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli CHF, za koje je utvrđeno da su nepoštene i time ništetne), može se zaključiti da tuženica nije postupala u dobroj vjeri i da tužitelj kao potrošač nije imao objektivne mogućnosti za pregovaranje o spornoj odredbi niti je mogao pregovarati o njenom ne/prihvaćanju, što je sve prouzročilo značajnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu potrošača, kako su to pravilno zaključili i nižestupanjski sudovi.

3. U međuvremenu je donesena još jedna presuda VSRH Rev-715/2024, kojom je također utvrđena ništetnost naknade za obradu kredita uz isplatu obeštećenja te je sve to identično nepoštenim i ništetnim naknadama za prijevremenu otplatu kredita o kojima se također nije pregovaralo, i koje nemaju uporište u stvarnim troškovima banaka.

Procjenjujemo da je nekoliko stotina tisuća potrošačkih kredita ugovoreno s takvim naknadama, i svi potrošači koji su ih platili imaju pravo na povrat novca i pripadajuće zatezne kamate.

Podsjećamo koja su već utvrđena nedvojbena prava potrošača na Vrhovnom sudu RH:

1. Pravo na vraćanje razlike tečaja iz kredita i leasinga u švicarcima uz naplatu zateznih kamata.

2. Pravo na vraćanje preplaćenih kamata uz naplatu zateznih kamata, ako je banka svojevoljno povećavala kamatu bez ugovorenih parametara, što se odnosi na sve valute kredita i leasing ugovora.

3. Pravo na vraćanje naplaćenih ulaznih i izlaznih naknada, uz naplatu zateznih kamata, što se odnosi na sve valute kredita i leasing ugovora.

4. Pravo na zabranu ovrhe, ako su u kreditu ili leasingu ugovorene ništetne ugovorne odredbe koje su utjecale na visinu duga.

Procjenjujemo da banke duguju potrošačima samo za naplaćene ulazne naknade oko 600 milijuna eura!

Naime, ako je u nekih 27 milijardi eura stambenih kredita naplaćena prosječna naknada 1 % što je konzervativna procjena, a mi vjerujemo da je prosjek čak oko 1,5 %, to znači da je ukupno naplaćeno oko 270 milijuna eura što zajedno sa zateznim kamatama iznosi oko 600 milijuna eura obeštećenja!

08/06/2024

"Kupujem ili preuzimam tvrtku bez poreznog duga d.o.o ili j.d.o.o sa prijavljenom osobom (djelatnik ili vlasnik) minimalno zadnjih 6mj. Molim sve zainteresirane da se jave u inbox ili na mail; [email protected]" S poštovanjem