23/03/2015
POVIJEST ZLATA
Zlato je jedan od prvih metala koje je čovjek počeo obrađivati.
Zlato je sa svojom sjajnom žutom bojom uzbuđivalo pažnju i kao elemenat pronađen u prirodi se moglo jako dobro i lako obrađivati i nije zarđalo.
Navodno je privredivanje zlata počelo u brončano doba. Zbog lakog legiranja s mnogim metalima na relativno niskim temperaturama i ugodnih svojstava legura je postalo zlato kao sirovina jako omiljeno i atraktivno. Poznati nalazci su zlatni šešir iz grada Schifferstadt i nebeska ploča iz Nebre.
1972. godine su u bugarskom gradu Varna otkriveni nalazci zlata iz vremena 4500 godina prije Krista. U Srednoj Europi pronađeni su zlatni predmeti iz vremena 2000 godina prije Krista.
Egipćani su iskorištavali nalazišta u Gornjem Egiptu i u Nubiji, a Rimljani su eksploatirali nalazišta u Maloj Aziji, Španjoloskoj, Romunskoj i Germaniji. Najranija dokumentacija upoznaje nas sa dugim pomorskim putem grških Argonauta koji su otišli po zlatno runo u Kolchis.
Tora govori zlatnom teletu, kojeg su Izraeliti slavili kao malika u vreme kada je Mojzes primio Deset zapovijedi, i o zlatnoj zemlji Ofir. Novi testament spominje zlato (pored tamjana i mire) kao jednog od počasnih darova mudraca s istoka novoređenemu Isusu (vidi Evanđelje po Mateju, poglavje 2, stih 11)
I u južnoj i Srednoj Americi su počeli zlato obrađivati jako rano. Tako su na primjer Mohikanci iz Perua več u početku prvog tisućlijeća savladali legiranje metala (tvorba legura - Tumbago) i pozlaćivanje. Istotako su izrađivali predmete u ritualne svrhe iz nekoliko kilograma zlata.
Pohlepa po zlatu je također razlog za ratove, pljačke i osvajanja. Otkrića zlata u Srednjoj i Južnoj Americi su izza Krištofa Kolumba privlačila i evropske, a posebno španjolske osvajače, koji su donosili zlato sa galeonima u Europu. Neko vreme Španjolska je spadala među najbogatije evropske zemlje, ali su sa druge strane time bile uništene urođeničke kulture.
Uvijek iznova su nalazci zlata domamili veliki broj avanturista. U 19. stolijeću su se na različitim kontinentima zbog zlatne groznice na područjima velikih nalazišta zlata pojavljivali masovni pokreti. Takvi primjeri su Kalifornijska zlatna groznica u 1894 i zlatna groznica 1897 na rijeci Klondike River na Aljasci. Istotako su poznati primjeri zlatne groznice u Australiji (Bathurs, Temora, Teetulpa i Coolgardie) i u Južnoj Africi (Witwatersrand). Izuzetno mali broj tražilaca zlata se obogatio sa iskopavanjem ili ispiranjem zlata.
Čak i danas, varirajuća cijena zlata često dovodi do društvenih preokreta: pad cijene zlata u Južnoj Africi doveo je do izuzetno velikog siromaštva među onim stanovnicima, koji su življeli od proizvodnje zlata.
U brazilskom području Amazonke je iskopavanje zlata često povezano s ozbiljnim socialnim i ekološkim posljedicama.